Ultimatum iz Bijele kuće: Trump dao Iranu rok od mjesec dana za "dobar dogovor"

Iran i SAD održali su indirektne pregovore u Omanu 6. februara i najavili novi krug pregovora iduće sedmice u Ženevi. Oman će ponovo biti posrednik.

Pregovori u Omanu bili su prvi otkako su SAD i Izrael napali Iran u junu prošle godine, a održani su nakon što je Trump u januaru odlučio da ipak neće napasti Teheran, iako je ozbiljno razmatrao vojnu akciju zbog brutalnog gušenja masovnih protesta u toj zemlji.

Pregovori su se izvorno trebali održati u Istanbulu, ali je Iran tražio da se premjeste u Oman.

Protesti u Iranu izbili su zbog teške ekonomske krize, ali su ubrzo prerasli u pobunu protiv klerikalnog režima. Zahvatili su cijelu zemlju, a krvavo su ugušeni nakon tri sedmice. Ubijene su hiljade ljudi, a desetine hiljada su uhapšene.

Trump je ove sedmice rekao kako vjeruje da Iran želi dogovor i izrazio nadu da će pregovori biti zaključeni "u roku od mjesec dana". U protivnom je zaprijetio "vrlo traumatičnim" posljedicama.

"Druga faza bila bi vrlo teška za Irance"

"Razgovarat ću s njima onoliko dugo koliko oni to budu željeli", dodao je, istaknuvši da će u slučaju izostanka dogovora preći na "drugu fazu", koja bi bila "vrlo teška" za Irance.

Ponovo je podsjetio na američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja tokom dvanaestodnevnog rata koji je Izrael pokrenuo u junu prošle godine.

U petak je podržao potencijalnu promjenu režima u Iranu, rekavši da se "čini da bi to bila najbolja stvar koja se može desiti".

Netanyahu skeptičan

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u četvrtak da se nada da američki predsjednik Donald Trump stvara uslove za postizanje dogovora s Iranom kojim bi se izbjegla vojna akcija.

"Izrazio sam (Donaldu Trumpu) određenu dozu skepticizma u pogledu kvaliteta bilo kakvog dogovora s Iranom", rekao je Netanyahu, dan nakon susreta u Bijeloj kući.

"Rekao sam da bi dogovor, ako se zaista želi postići, morao uključivati elemente koji su vrlo važni (...) za Izrael. Nije riječ samo o nuklearnom pitanju, nego i o balističkim projektilima te iranskim posredničkim oružanim grupama, poput libanskog Hezbollaha, palestinskog Hamasa ili jemenskih Huta", dodao je.

Teheran, međutim, želi razgovarati samo o svom nuklearnom programu, a zauzvrat traži ukidanje sankcija. Pregovore o svom moćnom raketnom programu smatra crvenom linijom.

"Mislim da uslovi koje Trump stvara, u kombinaciji s činjenicom da oni zasigurno razumiju kako su prošli put pogriješili ne postigavši dogovor, mogu stvoriti okolnosti za postizanje dobrog dogovora", rekao je Netanyahu.

Prostor za kompromis

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je u intervjuu za Financial Times objavljenom u četvrtak da je moguć kompromis oko ključnog pitanja iranskog obogaćivanja uranija. Zapadne zemlje optužuju Iran da želi razviti nuklearno oružje, što on poriče.

"Pozitivno je što se Amerikanci čine spremnima tolerisati iransko obogaćivanje (...) unutar jasno definisanih granica", ustvrdio je Fidan, koji je razgovarao sa svojim iranskim i američkim kolegama.

"Iranci sada uviđaju da moraju postići dogovor s Amerikancima, a Amerikanci razumiju da Iranci imaju određene granice. Nema smisla pokušavati ih prisiliti", dodao je.

Smatra također da bi američki udari mogli uništiti infrastrukturu, ali ne i srušiti iranski režim.

"Ne mislim da će doći do promjene režima. Naravno, vladina tijela i neki drugi ciljevi bili bi teško pogođeni i oštećeni, uništeni. No, režim bi kao politički subjekt ostao funkcionalan", rekao je.

Trumpove poruke o opsegu potencijalnog dogovora su dvosmislene. Washington je insistirao na tome da Iran prihvati ograničenja svog raketnog programa i prekine podršku svojim posrednicima, poput libanskog Hezbollaha i jemenskih Huta.

No, nakon pregovora u Omanu, koje je opisao kao "vrlo dobre", Trump je rekao da bi sporazum koji pokriva samo iranski nuklearni program mogao biti "prihvatljiv", navodi FT.

Iran je na pregovorima u Omanu odbio američki zahtjev da ne obogaćuje uranij na svojoj teritoriji, ali je pokazao otvorenost da razgovara o "nivou i čistoći" uranija ili o alternativnim aranžmanima, uključujući mogući regionalni konzorcij, rekao je tada neimenovani diplomatski izvor za Reuters.

USS Gerald R. Ford

Trump je u petak potvrdio da će na Bliski istok poslati drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, s pratećim brodovima, i to "vrlo brzo".

Nosač aviona USS Gerald R. Ford, najveći na svijetu, bio je raspoređen na Karibima nekoliko mjeseci zbog Trumpove operacije u Venecueli koja je uključivala napade na sumnjive brodove krijumčara droge i kulminirala hvatanjem venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura u Caracasu.

Nosač će se na Bliskom istoku pridružiti nosaču aviona USS Abraham Lincoln i nekolicini drugih američkih ratnih brodova.

Zadnji put SAD je u regiji imao dva nosača aviona u junu prošle godine kada je napao iranska nuklearna postrojenja.

Pripreme za dužu operaciju

Američka vojska priprema se za mogućnost dužeg, višesedmičnog djelovanja protiv Irana ako Bijela kuća naredi napad, rekla su dvojica američkih zvaničnika za Reuters koji su željeli ostati neimenovani.

Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly rekla je: "Predsjednik Trump ima sve opcije na stolu u vezi s Iranom. On sasluša niz perspektiva o bilo kojem pitanju, ali konačnu odluku donese na osnovu onoga što je najbolje za našu zemlju i nacionalnu sigurnost."

Pentagon nije želio ništa komentarisati.

Prošlogodišnja američka operacija "Ponoćni čekić" bila je jednokratni napad na iranska nuklearna postrojenja 'nevidljivim' bombarderima koji su doletjeli iz SAD-a. Iran je odgovorio jako ograničenim napadom na američku bazu u Kataru, uz prethodnu najavu.

Planiranje je ovaj put složenije, rekli su zvaničnici.

U dužoj operaciji, američka vojska mogla bi gađati iranske državne i sigurnosne lokacije, a ne samo nuklearnu infrastrukturu, rekao je neimenovani zvaničnik, ne ulazeći u detalje. SAD očekuje da će Iran uzvratiti i da će to trajati neko vrijeme.

Rizici za američke snage u tom bi slučaju bili daleko veći jer Iran ima snažan raketni arsenal.

Iranska odmazda povećava i rizik od regionalnog sukoba.

Iran je zaprijetio da će, napadne li ga SAD, uzvratiti napadima na američke baze u regiji.

SAD ima baze širom Bliskog istoka, uključujući Jordan, Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein, Ujedinjene Arapske Emirate i Tursku.

"Ultimatum"

Ross Harrison, istraživač na Institutu za Bliski istok, ocijenio je za France Presse da ga pregovori više podsjećaju na američki "ultimatum" Iranu nego na "stvarne pregovore".

"Učešćem u njima, Iran nastoji dobiti na vremenu kako bi mogao obnoviti svoj raketni program. Izrael gura Trumpa prema većoj agresivnosti, ali Saudijska Arabija, Egipat, Turska, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati pokušavaju ga usmjeriti "prema istinskom diplomatskom putu", poručio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad